Biosecurity Measures in Beekeeping are all those operational activities implemented by the beekeeper, advisors and other stakeholders in controlling the risk of introduction and spread of specific honey bee disease agents
Stvaranje umjetnih rojeva predstavlja biotehničku biosigurnosnu mjeru gdje se uspostavlja nova pčelinja zajednica bez legla. Ovim postupkom se prekida razvojni ciklus grinje Varroa destructor i omogućuje učinkovito, te ekološko tretiranje...
Dobra biosigurnosna praksa modela istodobnog (kolektivnog) tretiranja protiv varooze na nekom geografskom području temelji se na koordiniranju svih pčelara u provedbi tretmana u isto vrijeme, uporabom odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda, uz...
Prepoznavanje kliničkih simptoma nozemoze u pčelinjim zajednicama zahtijeva pažljiv vizualni pregled i poznavanje tipičnih, ali i nespecifičnih znakova bolesti, uz uporabu laboratorijskih dijagnostičkih metoda kao jedine sigurne potvrde (bolest je...
Ojačavanje pčelinje zajednice za preživljavanje invazije sporama Nosema spp. zahtijeva integrirani pristup: poduzimanje biosigurnosnih mjera, jačanje biološke otpornosti pčelinje zajednice, prihranjivanje provjerenim dodacima hrani (biljne iscrpine, proteini, vitaminsko-mineralni dodaci) i...
Dobra pčelarska praksa dezinfekcije košnica, drvenih okvira i saća provodi se uz strogu primjenu higijenskih mjera, pogodnih dezinficijensa i ekološki provjerenih postupaka radi zaustavljanja širenja spora uzročnika nozemoze. Pri tome,...
Dobra pčelarska praksa nalaže da se za prihranjivanje pčelinjih zajednica nikada ne koristi med niti pelud iz nepoznatih, neprovjerenih izvora, posebice radi sprječavanja unošenja i širenja zaraznih spora mikrosporidije Nosema...
Optimizacija prihrane pčelinjih zajednica radi lakšeg prezimljavanja i smanjenja utjecaja nozemoze temelji se na nekoliko ključnih pčelarskih praksi vezanih uz izbor i vrijeme prihranjivanja, higijenu košnice, zamjenu saća sa satnom...
Iako je zaraženo (promijenjeno i/ili uginulo) pčelinje leglo nemoguće izliječiti, razrađeni su postupci spašavanja odraslih pčela, a takav api-tehnički postupak nazivamo pretresanje pčela.
Kada se radi o potvrđeno bolesnim ili sumnjivim pčelinjim zajednicama na Europsku gnjiloću, moraju se poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje uzročnika bolesti.
Europska gnjiloća medonosne pčele je zarazna bolest nepoklopljenog pčelinjeg legla koja pčelarstvu nanosi višestruke štete. Uzročnik bolesti je primarno bakterija Melissococcus plutonius, a u uginulim pčelinjim ličinkama može se utvrditi...
Dezinfekcija nakon sanacije Europske gnjiloće pčelinjeg legla provodi se u svrhu sprečavanja mogućnosti prenošenja uzročnika bolesti i naknadnog širenja bolesti materijalima iz košnice.
Primarnog uzročnika Europske gnjiloće pčelinjeg legla (Melissococcus plutonius) prenose pčele socijalnim kontaktima, a od zajednice do zajednice bolest se prenosi zalijetanjem radilica i trutova, grabežom, te apitehničkim zahvatima. Zato se...
Obavještavanje susjednih pčelara o pojavi europske gnjiloće ključno je za sprječavanje širenja ove bolesti pčelinjeg legla. Bitno je slijediti dobru pčelarsku praksu te brzim komunikacijskim kanalima obavijestiti što više pčelara...
U Hrvatskoj ne postoji "dezinfekcijska služba" u sektoru pčelarstva.
Američka gnjiloća medonosne pčele je zarazna bolest nepoklopljenog i poklopljenog pčelinjeg legla koja pčelarstvu nanosi višestruke štete. Uzročnik bolesti je bakterija Paenibacillus larvae koja tvori dugo živuće i otporne spore....
Američka gnjiloća medonosne pčele je zarazna bolest nepoklopljenog i poklopljenog pčelinjeg legla koja pčelarstvu nanosi višestruke štete. prijavljuje se i suzbija sukladno zakonskim odredbama.
Dezinfekcija nakon sanacije američke gnjiloće podrazumijeva završnu dezinfekciju vozila, opreme, košnica, pribora i alata. Također, preporuča se tretirati nosače za košice i tlo.
Spaljivanje predstavlja najbrži, najučinkovitiji i najskuplji način suzbijanja bolesti, a pretresanje uključuje narušavanje proizvodnosti pčelinje zajednice i učestale recidive klinički vidljivih znakova karakterističnih za bolest, a ponajviše zbog izostanka ili...
Pčelarska praksa u kojoj naglašavamo da se radi isključivo o zdravim pčelinjim zajednicama bez vidljivih znakova kojii upućuju na bolesti. Zapravo postoji iznimno učestala manipulacija s pčelama i leglom između...
Na pčelinjaku se nakon sanacije američke gnjiloće, a na prostalim pčelinjim zajednicama koje nisu pokazale vidljive znakove bolesti, radi pojačani nadzor u vidu detaljnih kliničkih pregleda.
Nakon provedene sanacije američke gnjiloće na pčelinjaku potrebno je napraviti završnu dezinfekciju opreme, pribora i alata. Dezinfekcija drvenih dijelova košnica uobičajeno se nakon dobrog mehaničkog čiščenja u vidu struganja naslaga...
Praksa opisuje postupak prekida legla tijekom aktivne pčelarske sezone u svrhu poboljšanja učinkovitosti tretiranja pčelinjih zajednica akaricidima protiv varooze. Maticu se drži zatvorenu kako bi ju se spriječilo da polaže...
Jedna od biotehničkih metoda uklanjanja grinja Varroa destructor iz zajednice je umetanje okvira građevnjaka i izrezivanje poklopljenog trutovskog legla nakon poklapanja stanica. Pri tome trutovske stanice s leglom služe kao...
Opisana je biotehnička metoda inovativne primjene podizanja temperature u košnici do 42 stupnja C što djeluje na ugibanje grinja Varroa destructor na pčelama i unutar legla.
Opisana je praksa primjene mješavine eteričnih ulja kao ekološkog načina kontroliranja varooze.
Metoda – razrijeđena mravlja kiselina (15%) postavlja se u prilagođenu podnicu košnice u mrežom zaštićenu posudu – preporuča se posuda nešto manjih dimenzija od podnice (nužna velika površina isparavanja) postavljena...
Timol se koristi u obliku registriranih veterinarskih pripravaka. Opisana je primjena Thymovara prema uputama proizvođača.
Metoda opisuje primjenu biorazgradivih celuloznih krpa natopljenih tinkturom oksalne kiseline i glicerola kao tretman pčelinjih zajednica protiv varooze. Kao najbolji i najfunkcionalniji nosači pokazale su se biorazgradive celulozne krpe dimenzija...
U Hrvatskoj postoje tri geografske regije koje se razlikuju prema klimatsko-pašnim prilikama. Zato je potrebno procijeniti pravodobnost tretiranja pčelinjih zajednica za svako područje, a ovisno o završetku glavne paše.
Premda je V. destructor obvezatni nametnik u pčelinjim zajednicama, dijagnostika se odnosi na utvrđivanje prisutnosti i stupnja invadiranosti zajednica. Takav se postupak procjene stupnja invadiranosti najčešće provodi tijekom aktivne pčelarske...