Kako prihraniti pčelinje zajednice tijekom bespašnih razdoblja
Zdravlje i proizvodnost pčelinje zajednice izravno ovise o dostupnosti i kvaliteti njihove prirodne hrane. Međutim, prihranjivanje pčelinjih zajednica važan je dio pčelarskih praksi, posebno u razdobljima kada u prirodi nema dovoljno pčelinje paše ili kada je pčelinjim zajednicama potrebna dodatna prihrana za preživljavanje ili stimulaciju razvoja.
1. Stimulativno prihranjivanje: radi se u proljeće da bi se maticu potaklo na zaljeganje jaja, te razvoj legla i posljedično cijele pčelinje zajednice.
2. Prihranjivanje za dopunu rezervi skladištene hrane: radi se kada pčele nemaju dovoljno skladištenog zrelog meda i fermentiranog peluda u košnici, za preživljavanje zime.
3. Hitno prihranjivanje: kada pčelinjoj zajednici prijeti gladovanje zbog nedostatka prirodne hrane tijekom aktivne sezone ili zimi.
4. Interventno zimsko prihranjivanje: u situacijama kada rezerve hrane za zimu u košnici nisu bile dovoljne, pa se daje nužna prihrana za povećavanje mogućnosti preživljavanja.
Prihranjivanje pčela tijekom aktivne pčelarske sezone (proljeća – ljeta) obično nije nužno, jer pčele tijekom ovog toplijeg dijela godine imaju dovoljno prirodnih izvora hrane – peluda i nektara. Međutim, u nekim situacijama, potrebno je u okviru pčelarskih radova poduzeti mjere za osiguranje jakih, vitalnih i zdravih pčelinjih zajednica, te da bi se poboljšao prinos pčelinjih proizvoda.
Ljeti se prihranjuje zbog:
Nedostatka nektara: ako je izražena suša ili biljke „ne mede“, pčele mogu imati poteškoće u sakupljanju dovoljno prirodne hrane. U tom slučaju, prihranjivanje može biti potrebno kako bi se pčelinje zajednice održale u dobroj kondiciji za nadolazeće glavne paše.
Nepovoljnih vremenskih prilika: ako su vremenske prilike loše, poput mnogobrojnih kontinuiranih kišnih dana i oblačnog vremena, pčele ne mogu izlaziti iz košnica, pa se može razmisliti o dodavanju hrane. U slučaju potpunog nedostatka i nedostupnosti prirodne hrane, mora se interventno prihraniti pčelinje zajednice.
Povećana potrošnja hrane: tijekom intenzivnog rojenja koje zahtijeva potrošnju većih količina hrane, prihranjivanjem se može nadoknaditi takva potrošnja.
Kako prihraniti pčele ljeti?
Šećerni sirup: najčešće je primjenjivana vodena šećerna otopina u omjeru 1:1 (može se ovisno o namjeni ponuditi rijeđi ili gušći sirup). Pripremljeni šečerni sirup može se staviti u hranilicu ili prilagođenoj boci ili u vrećici na okvire unutar košnice.
Pogače: šećerne, medne, peludne ili proteinske pogače se obično stavljaju izravno na okvire u košnici.
Napomene:
Pčelar treba paziti da prihranjivanje ne bude prekomjerno, jer pčele mogu prestati s prikupljanjem nektara što može negativno utjecati na njihove prirodne prehrambene potrebe.
Također, važno je koristiti visokokvalitetne sastavine za dodatnu hranu i izbjegavati onečišćenje zaliha pčelinjih proizvoda u košnici.
Preporučeno vrijeme za prihranjivanje pčelinjih zajednica je ujutro ili uvečer.
Budući su pčele aktivnije tijekom dana, smatra se da je najbolje ponuditi prihranu kada su manje aktivne i nalaze se u košnicama kako bi se izbjeglo uznemiravanje pčela.
Važno je redovito kontrolirati vlažnost u košnici jer posebice kod prihrane pogačama treba paziti da prostor u košnici ostane suh, jer visoka vlažnost može dovesti do razvoja plijesni. Zbog toga je dobro redovito prozračivati košnicu.
Koristite čistu i kvalitetnu vodu za pripremu prihrana.
Nikada nemojte koristiti pregrijani šećerni sirup ili med nepoznatog porijekla.
Pazite da tijjekom prihranjivanja ne izazovete grabež među pčelinjim zajednicama.
