Ne premještati okvire/pčele/hranu iz zajednica zaraženih Europskom gnjiloćom u zdrave zajednice

Uvod:

Ne smije se premještati okvire, pčele ni hranu iz zajednica zaraženih europskom gnjiloćom u zdrave zajednice, budući da takve manipulacije značajno povećavaju rizik širenja uzročnika bolesti unutar pčelinjaka i na susjedne pčelinjake. Ovaj se postupak temelji na dokazima da se bakterija Melissococcus plutonius vrlo učinkovito prenosi onešićčenom hranom, voskom i odraslim pčelama, pa svaka razmjena materijala između zajednica stvara nove žarišne točke infekcije i otežava kontrolu bolesti.

Zbog toga suvremene smjernice dobre veterinarske prakse i biosigurnosti u pčelarstvu naglašavaju strogo odvajanje i označavanje zaraženih zajednica, zabranu posuđivanja okvira i rezervne hrane iz tih košnica te korištenje zasebnog alata i zaštitne opreme pri radu s oboljelim kolonijama. Takav pristup smanjuje infektivni pritisak u okolišu košnice, olakšava provedbu službenih mjera (dezinfekcija, preuređenje ili uklanjanje zajednica) i predstavlja ključni element u sprječavanju endemskog održavanja europske gnjiloće u populaciji pčela.

Pošto se zdrave pčelinje zajednice mogu zaraziti premještanjem okvira s leglom, medom ili peludom iz oboljelih pčelinjih zajednica, odnosno useljavanjem u stare zaražene košnice koje nisu dezinficirane, potrebno je izbjegavati premještanje okvira, pčela, legla i hrane.

Također, treba izbjegavati uzimljavanje slabih pčelinjih zajednica, kao i uzimljavanje pčela na nedovoljnim zalihama hrane.

Razvoju ove uvjetovane bolesti ujedno pogoduje podhlađivanje pčelinjeg legla u proljeće, posebice nakon ponovljanih dužih razdoblja zahlađenja, nedostatak zaliha hrane, oslabljenost zajednice i kronično izlaganje  pesticidima.

© IVANA TLAK GAJGER

Slika: Klinički znakovi karakterističn za Europsku gnjiloću.

Napomena: Brošura –  “Prepoznavanje bolesti medonosne pčele” – prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, dr. med. vet.