Izbjegavanje područja na kojem u značajnijoj količini ima alergenih ili otrovnih biljka

Item
EU climatic area
Colony status
Production line
Services
Evaluation
Ambrozija je izuzetno alergogena biljka, a izaziva zdravstvene teškoće osobama osjetljivim na njenu pelud. Visoka gustoća populacije zabilježena je u suncokretu i na strništima. U Hrvatskoj na području Baranje, populacija ambrozije je vrlo zastupljena. To su najčešće zapuštena građevinska zemljišta, vrtovi neobrađene poljoprivredne površine, u kulturama kukuruza, suncokreta, uz putove, vodotokove, željezničke pruge, dakle svugdje gdje ima dovoljno svjetla. Oprašivanje ambrozije započinje u srpnju i traje sve do listopada. Divlji pelin je vrsta pelina koja raste na zapuštenom zemljištu i uz putove. Ova vrsta pelina naraste do dva metra, a cvate od srpnja do rujna. Mnoge biljke nisu pogodne za pčelinju pašu, kod pčela sakupljačica, kada uzimaju njihov otrovni nektar, javlja se nektarska toksikoza. Trovanje ovim biljkama kod pčela izaziva izraženu agresivnost, jedan dio ne može letjeti, a mogu razviti i paralizu koja traje 10 do 15 minuta. Posljedice otrovanja traju i do 10 dana, neke ugibaju, dok druge izlaze oslabljene. Jedići su izuzetno otrovni, djeluju na živčani sustav pčela i izazivaju paralizu nogu i krila. U slučajevima trovanja, može se u blizini košnica naći veći broj onih koje se kreću po tlu. Trovanje pčela na divljem peludu češće je za vrijeme sušnog razdoblja, otrovni su i pelud i nektar. Trovanje je praćeno opadanjem dlačica, agresivnošću i gubitkom sposobnosti letenja. Bolesne pčele se izbacuju iz košnica, a kada se leglo hrani peludom s divljeg kestena, ono ugiba. Potrebno je u blizini pčelinjaka uništavati otrovne biljke, je će ih one posjećivati kada nema drugih koje proizvode nektar. Od izuzetne važnosti je dobar odabir lokacije pčelinjaka i sadnja medonosnih biljaka.
Praksa
– praćenje vegetacije u okolini pčelinjaka te suradnja s lokalnim stručnjacima botaničarima ili pčelarskim udrugama mogu pomoći u prepoznavanju alergenih ili toksičnih biljaka koje bi mogle biti prisutne u blizini pčelinjaka
– na temelju tih informacija, pčelari mogu donijeti odluke o odabiru lokacija i osigurati sigurno okruženje za svoje pčele
– izbjegavanje područja s otrovnim i alergološkim biljkama doprinosi očuvanju zdravlja pčela, smanjenju rizika od alergijskih reakcija pčelara i održavanju visoke kvalitete pčelinjih proizvoda.



O ovim stvarima ljudi jako malo znaju i potrebno je više raditi na edukaciji…..
Slažemo se, radit ćemo na edukaciji o navedenim temama.
Vrlo interesantna tema,
navedeni simptomi uglavnom se pripisuju bolestima koje širi varoja.
Ovime se potiče pčelara na još bolje dobro susjedske odnose kako bi svi više čistili korove i sijali cvjetne trake ili neke druge medonosne kulture po kritičnim točkama. Ugodno oku, korisno pčelama
o ovoj vrlo zanimljivoj i nedovoljno poznatoj temi kod pčelara, provesti edukaciju.