Izbjegavanje područja na kojem u značajnijoj količini ima alergenih ili otrovnih biljka

Exchange
croatia
7
0
Izbjegavanje područja na kojem u značajnijoj količini ima alergenih ili otrovnih biljka
Item
Apiary, Colony
EU climatic area
Cold, Temperate, Sub-tropical
Colony status
Always applicable
Production line
All
Services
Pollination, Environmental
Evaluation
12 Detail

Ambrozija je izuzetno alergogena biljka, a izaziva zdravstvene teškoće osobama osjetljivim na njenu pelud. Visoka gustoća populacije zabilježena je u suncokretu i na strništima. U Hrvatskoj na području Baranje, populacija ambrozije je vrlo zastupljena. To su najčešće zapuštena građevinska zemljišta, vrtovi neobrađene poljoprivredne površine, u kulturama kukuruza, suncokreta, uz putove, vodotokove, željezničke pruge, dakle svugdje gdje ima dovoljno svjetla. Oprašivanje ambrozije započinje u srpnju i traje sve do listopada. Divlji pelin je vrsta pelina koja raste na zapuštenom zemljištu i uz putove. Ova vrsta pelina naraste do dva metra, a cvate od srpnja do rujna. Mnoge biljke nisu pogodne za pčelinju pašu, kod pčela sakupljačica, kada uzimaju njihov otrovni nektar, javlja se nektarska toksikoza. Trovanje ovim biljkama kod pčela izaziva izraženu agresivnost, jedan dio ne može letjeti, a mogu razviti i paralizu koja traje 10 do 15 minuta. Posljedice otrovanja traju i do 10 dana, neke ugibaju, dok druge izlaze oslabljene. Jedići su izuzetno otrovni, djeluju na živčani sustav pčela i izazivaju paralizu nogu i krila. U slučajevima trovanja, može se u blizini košnica naći veći broj onih koje se kreću po tlu. Trovanje pčela na divljem peludu češće je za vrijeme sušnog razdoblja, otrovni su i pelud i nektar. Trovanje je praćeno opadanjem dlačica, agresivnošću i gubitkom sposobnosti letenja. Bolesne pčele se izbacuju iz košnica, a kada se leglo hrani peludom s divljeg kestena, ono ugiba. Potrebno je u blizini pčelinjaka uništavati otrovne biljke, je će ih one posjećivati kada nema drugih koje proizvode nektar. Od izuzetne važnosti je dobar odabir lokacije pčelinjaka i sadnja medonosnih biljaka.

Praksa

1

– praćenje vegetacije u okolini pčelinjaka te suradnja s lokalnim stručnjacima botaničarima ili pčelarskim udrugama mogu pomoći u prepoznavanju alergenih ili toksičnih biljaka koje bi mogle biti prisutne u blizini pčelinjaka

2

– na temelju tih informacija, pčelari mogu donijeti odluke o odabiru lokacija i osigurati sigurno okruženje za svoje pčele

3

– izbjegavanje područja s otrovnim i alergološkim biljkama doprinosi očuvanju zdravlja pčela, smanjenju rizika od alergijskih reakcija pčelara i održavanju visoke kvalitete pčelinjih proizvoda.

Rate this practice!
7
0

4 comments

  • Avatar
    mgaspare
    01/08/2023 at 18:35

    O ovim stvarima ljudi jako malo znaju i potrebno je više raditi na edukaciji…..

    • Avatar
      valerijabenko
      04/08/2023 at 09:30

      Slažemo se, radit ćemo na edukaciji o navedenim temama.

  • Avatar
    bee_sk_hr
    08/08/2023 at 07:45

    Vrlo interesantna tema,
    navedeni simptomi uglavnom se pripisuju bolestima koje širi varoja.
    Ovime se potiče pčelara na još bolje dobro susjedske odnose kako bi svi više čistili korove i sijali cvjetne trake ili neke druge medonosne kulture po kritičnim točkama. Ugodno oku, korisno pčelama

  • Avatar
    marinak
    10/08/2023 at 17:01

    o ovoj vrlo zanimljivoj i nedovoljno poznatoj temi kod pčelara, provesti edukaciju.

Leave a Comment

Leave a Question

Leave a Tip