Procjena uspješnosti parenja i početak polaganja jaja mlade matice

Best practice
croatia
Procjena uspješnosti parenja i početak polaganja jaja mlade matice


Opisana praksa dio je redovitih postupaka kod uzgoja pčelijih matica.

alat za označavanje matice, kavezić za maticu
zaštitno pčelarsko odijelo
osnovni pčelarski alat i dimilica
mininuklesi
1

Otprilike 16. dan od polaganja jaja, mlada matica izlazi iz matičnjaka. Već narednog dana, 17. dan, vrši se kontrola izleženosti matice. Ovdje govorimo o tri moguća ishoda:
a) Matičnjak je pravilno pregrižen, nedostaje kapica u obliku kružnice na vrhu matičnjaka što signalizira da je sve u najboljem redu
b) Matičnjak je bočno pregrižen – pokazatelj prisutnosti druge matice u pčelinjoj zajednici koja je usmrtila svoju konkurenciju
c) Matica još uvijek nije izašla iz matičnjaka – moguća bolest matičnjaka, mogući nepovoljni vremenski uvjeti u razdoblju razvoja matice od ličinke do matice u proteklim danima, loša ishrana matičnjaka, preslab starter/finišer – upitna kvaliteta matice.

2

Uz pretpostavku da se matica izlegla 16. dan, ona nakon 5 do 6 dana spolno sazrijeva i vrši takozvane orijentacijske letove. Otprilike nakon 5 do 7 dana od izlijeganja matica kreće na sparivanje gdje se sparuje s više trutova (od nekoliko, pa i do 30-tak trutova). Višegodišnje iskustvo pokazuje da matica u najvećem broju slučajeva (preko 90%) pronese jaja između 10. i 12. dana nakon izlijeganja, pa čak i kada su vremenski uvjeti u razdoblju sparivanja bili nepovoljni.

3

Dakle 12. dan od izijeganja vršimo prvu kontrolu uspješnosti sparivanja matice. Oprezno vadimo okvire saća uz traženje prvih položenih jaja. Najčešće se nailazi na dlan do dva dlana legla s obje strane saća i gotovo uvijek je tu prisutna i mlada matica. U prvim danima polaganja jaja matica je vrlo plašljiva i vrlo lako nenadano poleti s okvira u zrak. Iz tog razloga potrebno je biti vrlo oprezan prilikom pregleda i manipulacije s okvirima.
Tom prilikom, pored zaleženosti saća jajima, kontoliramo i maticu – izgled i veličina matice, boja kolutića, kontola glave, prsa i zatka. Tijekom sparivanja, u rijetkim slučajevima (manje od 1%), matica može biti mehanički oštećena. Mogući defekti su – gubitak jednog ticala, dijela krila, noge, savijeno krilo, vuče nogicu, spljošten dio zatka, vuče zadak …

Ako su svi morfološki pokazatelji zadovoljavajući, maticu možemo označiti (opalitna pločica ili boja) te ju s okvirom saća vraćamo u zajednicu.

4

Tim pregledom još nemamo uvid u kompaktnost legla i mogući nedostatak zbog sparivanja matice s trutovima u srodstvu. Nakon osam dana po polaganju jajašaca, to je otprilike 20. dan nakon izlijeganja matice možemo provjeriti izgled i kvalitetu poklopljenog legla, a u konačnici i kvalitetu matice.
Potpunu ocjenu matice možemo dati tek nakon nekoliko mjeseci ili naredne godine kada matica pokazuje karakteristike kao što su:


a) kvaliteta sparivanja (ako je sparivanje bilo loše npr. zbog nepovoljnih vremenskih prilika, matica ubrzo kroz par tjedana ili koji mjesec posustaje u polaganju jaja, moguće rešetkasto leglo, …)
b) kvalitetna ishrana u fazi razvoja matica u matičnjaku što za posljedicu ima veliki broj jajnih cjevčica i posljedično matica može polagati veliki broj jaja dnevno u sezoni – brz razvoj i jaka zajednica (što ne možemo vidjeti nakon prvih 20 do 30 dana)
c) matica zaražena sa sporama Nosema spp., pa dolazi do tihe izmjene nakon mjesec do dva dana
d) da li je možda matica oštećena prilikom pakiranja u kavez i transporta u novu zajednicu – udubljenje prsišta matice (te i tu dolazi do tihe izmjene matice)

5

Napomena:

Čimbenici koji utječu na ukupnu kvalitetu matice, a ne mogu se jednostavno vidjeti u početku na pčelinjaku su:
a) kvalitetan starter/finišer i najbolja moguća ishrana matičnjaka – utječu na broj jajnih cjevčica, veličinu i težinu matice, njenu vitalnost, veličinu spermateke – konkretni podaci seciranih matica pokazuju da broj jajnih cjevčica od matice do matice može varirati i po nekoliko desetaka cjevčica …
b) vremenski uvjeti prilikom sparivanja – matica se sparuje i u lošim vremenskim prilikama (vjetrovit, oblačan, polukišni dan).
Kod loših vremenskih uvjeta i kvaliteta sparivanja je znatno lošija – na to ukazuju mjerenja broja spermija u spermateci. Statistički podaci kod seciranih matica pokazuju da broj spermija u spermateci može varirati od par stotina tisuća (vrlo loše) do blizu 10 miliona spermija (iznimno dobro).
c) loša selekcija ili odabir (ne nužno zbog uzgajivača/pčelara) – matica ima jak nagon za rojenje, manju toleranciju na bolesti, agresivnost, lošu mirnoću pčela – zbog upliva trutova s drugih pčelinjaka

© IVANA TLAK GAJGER

Does the description correspond to the practice applied in your country?
32
0